Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Za uvoz hrane godišnje se troši između 500 milijuna i milijardu maraka

Jedan od apsurda jeste da zemlja bogata poljoprivrednim resursima, kakva je Bosna i Hercegovina, ne može proizvesti dovoljno hrane za vlastite potrebe. BiH domaćom proizvodnjom zadovoljava tek četvrtinu svojih potreba za hranom, dok sve ostalo uvozi, na što se godišnje troši između 500 milijuna i milijardu maraka. Osim toga što zbog prekomjernog uvoza hrane godišnje gubi milijarde, upozoravaju domaći proizvođači, a hrana koja se uvozi u velikoj mjeri ne zadovoljava ni osnovne kriterije kakvoće.

Prema dokumentu “Informacija o stanju prehrambene industrije u Federaciji BiH u 2014. godini s pregledom uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda” koje je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uputilo Vladi Federacije, ukupan uvoz roba tijekom 2014. godine u BiH iznosio je 15.789,140.137,46 KM, od čega na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u istoj godini otpada 2.729,551.400,68 KM. Tako je udio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na ukupan uvoz roba u BiH zastupljen sa 17,28%.

Podaci pokazuju da je na razini BiH uvoz živih životinja izuzev peradi čak 60 puta veći od izvoza, dok iz Federacije BiH uopće nije bilo izvoza živih životinja. Uvoz mesa, osim mesa peradi, je iznimno veliki i od toga se skoro 2/3 uvoze u Federaciju BiH.

Izvoz žive peradi je tri puta veći od uvoza na razini Federacije BiH, dok je na razini BiH izvoz neznatno veći od uvoza (4%), međutim, izvoz mesa peradi pokriva oko 40% uvoza.

Proizvodnja mlijeka i vrhnja je na razini Federacije BiH iznimno dobra, odnosno pokrivenost uvoza izvozom je 142,07%, dok je na razini BiH taj odnos čak 215,98 %. Međutim, veliki je uvoz prerađevina od mlijeka, a posebice sira i maslaca.

Izvoza jaja na razini Federacije BiH nije bilo, u odnosu na 2013. godinu kada je izvoz bio tri puta veći od uvoza, dok je na razini BiH pokrivenost uvoza izvozom za proizvode pripremljenih ili konzerviranih proizvoda od mesa, drugih klaoničkih proizvoda ili krvi, izvoz oko šest puta veći od uvoza na razini Federacije BiH, a pokrivenost uvoza izvozom na razini države 218,94%. Pokrivenost uvoza izvozom povrća, vo??a, orašastih plodova i ostalih jestivih dijelova biljaka, pripremljenih ili konzerviranih u octu ili octenoj kiselini iznosi oko 99% na razini Federacije BiH i 104% na razini BiH.

Pokrivenost uvoza izvozom džemova, voćnih želea, marmelada, pirea i pasti od voća ili orašastih plodova dobiveni kuhanjem, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila je nešto niži u odnosu na 2013.godinu i iznosi 43,39% na razini Federacije BiH, a 87,4% na razini BiH.

Uvoz prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda je 4 puta veći od izvoza na razini Federacije BiH, a čak osam puta veći na razini BiH iako Federacija BiH i BiH u cjelini imaju velike prirodne resurse i prerađivačke kapacitete u ovoj oblasti.

Slična situacija je i s osvježavajućim bezalkoholnim pićima, tj. uvoz je četiri puta veći od izvoza. Pokrivenost uvoza izvozom piva je tek 1,02 %, dok je vina taj odnos nešto veći i iznosi 34,35 % na razini Federacije BiH, a 24,43 % na razini države.

Prema navedenim pokazateljima uvoz neprerađenog duhana je 2,5 puta veći od izvoza, za razliku od 2013. godine kada je izvoz neprerađenog duhana bio dva puta veći od uvoza.